Crna smrt bila je
pandemija koja je harala pogotovo Evropom u Srednjem vijeku, krajem 1340 godine, odnjevsi zivote 75 miliona ljudi, odnosno trecinu tadasnje evropske populacije. Vecina naucnika smatra da je Crna smrt bila pandemija
kuge, dok neki smatraju da je bio virus slican eboli. Crna smrt nastala je u
Kini 1334. godine, da bi se potom polahko sirila na zapad.
1346. stigla je do
Egipta,
Sirije i zatim
Krima, a
1347. do
Konstantinopolja,
Sicilije i zatim
juzne Evrope.
1348. stigla je do
Francuske,
Holandije,
Njemacke i
Engelske, a
1349. do
Skandinavije i
Rusije. Zbog svoje velike smrtnosti, Crna smrt je izazvala opcu paniku. Ljudi nisu znali odakle bolest dolazi niti kako je zaustaviti. Trazeci uzrok, mnogi su vjerovali da je Crna smrt Bozija kazna. Medutim, posto
Crkva nije mogla da objasni i zaustavi bolest, mnogi su postali ravnodusni prema njoj i zivjeli po filozofiji da treba zivjeti sto bolje dok te bolest ne pogodi, ignorisuci tako savjete ljekara o izbirljosti sto se tice hrane i pica i izbjegavanja suvisnog kontakta s ljudima. Neki su tvrdili da je uzrok bolesti natprirodan i da se prenosi vijetrom, pa je trebalo ostati u kucama i zatvarati prozore. Neki su krivili Jevreje, sto je dovelo do njihovog progonjenja.