biology

Biologija (grčki: βiοs (bios) – život i λoγοs (logos) – nauka, znanje, znanost, učenje) je nauka o životu, životnim pojavama i procesima. Obuhvata široki spektar naučnih područja, od proučavanja života na molekularnom nivou do međuodnosa živih bića sa (živom i neživom) okolinom i njihove evolucije u prostoru i vremenu.

Ang biyolohiya ay isang natural na agham na nauukol sa pag-aaral ng buhay at mga nabubuhay na organismo kabilang ang kanilang istruktura, mga tungkulin, paglago, ebolusyon, distribusyon at taksonomiya. Ang biyolohiya ay may maraming mga subdisiplina na pinagkakaisa ng limang mga tinatawag na aksiyoma ng modernong biyolohiya:

1. Ang mga selula ang mga basikong unit ng buhay
2. Ang mga gene ang mga basikong unit ng pagmamana ng katangian
3. Ang mga bagong species at ang mga namamanang mga katangian ay mga produkto ng ebolusyon
4. Ang isang organismo ay nagreregula ng panloob na kapaligiran nito upang panatilihin ang isang matatag at hindi nagbabagong kondisyon
5. Ang mga nabubuhay na organismo ay kumokonsumo at nagbabago ng enerhiya

Biologjia (greq. βίος, bios - jetë, dhe λόγος, logos - fjalë, mësim, dije, shkence) është shkenca që merret me studimin e jetës dhe organizmave te gjalle duke përfshirë këtu strukturën, rritjen, evolucionin, shpërndarjen dhe taksonominë e tyre. Biologjia ka shume nëndege te sajat te bashkuara nga pese te ashtuquajturat "aksioma te biologjisë moderne": qka esht qeliza

Biologija yra mokslas apie gyvąją gamtą, jоs dėsnius. Graikiškai βίος (bios) reiškia gyvybę ar gyvenimą, o λόγος (logos) – žodį, sąvoką, mokslą. Terminą pirmą kartą pasiūlė 1802 m. Žanas-Baptistas Lamarkas ir G. R. Treviranas (nepriklausomai vienas nuo kito). Biologijos mokslas tiria gyvų organizmų struktūras, funkcijas, augimą, kilmę, evoliuciją, paplitimą ir klasifikaciją. Moderniosios biologijos pamatus sudaro 5 principai: ląstelės teorija, evoliucija, genų teorija, energija ir homeostazė.