chordate

Hordati (Chordata) su koljeno visecelijskih zivotinja cija je glavna osobina unutrasnji osovinski kostur ili horda. Kod nizih predstavnika ove grupe, horda je prisutna tokom cijelog zivota kao osovinski skelet, a kod visih vrsta se javlja samo u embrionalnom stadiju, a kasnije se zamjenjuje hrskavicavom ili kostanom kicmom. Hordati su bilateralno simetricne zivotinje i imaju sekundarnu tjelesnu supljinu, odnosno celom. Centralni nervni sistem im je cjevast i nalazi se na lednoj strani, iznad osovinskog skeleta, horde ili kicme. Ispod osovinskog skeleta se nalaze crijevni kanal i srce, sa glavnim krvnim sudovima. Sistem za disanje hordata cine skrge i pluca koji su povezani prednjim dijelom crijeva (zdrijelom). U toku embrionalnog razvitka, kod svih hordata se u prednjem dijelu tijela javljaju dva reda skrznih proreza, kroz koje je zdrijelo u vezi sa vanjskom sredinom. Kod nizih predstavnika se zadrzavaju tokom cijelog zivota, a kod kopnenih kicmenjaka se javljaju samo tokom embrionalnog stadija. Pored osobina svojstvenih samo hordatima, hordati imaju i veliki broj osobina koje karakterisu i beskicmenjake. Imaju sekundarnu tjelesnu supljinu ili celom, tijelo im je sastavljeno od tri klicina lista (endoderm, mezoderm i ektoderm) itd. Posebnu slicnost imaju sa nekim bodljokoscima i clankovitim glistama, sto ukazuje na mogucnost njihovog zajednickog porijekla.

Ang kalapian ng Kordata o Chordata (Ingles: Chordate) ay isang grupo ng mga hayop na binubuo ng lahat ng mga bertebrado at mga malalapit na imbertebrado. Sila ay magkakasama dahil sa isang bahagi ng kanilang buhay nagkakaroon sila ng notokordo, isang hungkag na panlikod na kurdong nerbyos, mga pharyngeal slit, isang endostilo, at isang post-anal na buntot. Ang kalapian ng Chordata ay binubuo ng tatlong sublapi: Urokordata (Urochordata), Sepalokordata Cephalochordata, at Kraniyata (Craniata), kung saan napapabilang ang bertebrado. Ang Hemikordata (Hemichordata) ay sinasabing ang pang-apat na sublapi subalit karaniwang hinihawalay ito sa bilang isa pang kalapian.

Chordiniai – gyvunu tipas. Labai didele gyvunu grupe, apimanti apie 40 tukst. rušiu. Jiems budinga dvišale kuno simetrija ir celomas. Pagrindiniai chordiniu gyvunu požymiai yra šie:

• Chorda – stangri nugarine styga, suteikianti atrama segmentuotiems liemens bei uodegos raumenims. Aukštesniesiems gyvunams aplink chorda formuojasi stuburas, sudarytas iš daugelio slanksteliu. Atsiradus stuburui, chorda išnyksta.
• Centrine nervu sistema – ja sudaro vamzdelio pavidalo darinys, esantis nugarineje puseje, virš chordos. Stuburiniu nervinis vamzdelis priekineje dalyje virto galvos smegenimis su 3 arba 5 smegenu skyriais.
• Žiaunu aparatas – žemesnieji chordiniai, o taip pat žuvu bei varliagyviu lervos turi žiauninius plyšius, pro kuriuos pašalinamas isiurbtas vanduo. Aukštesniuju gyvunu šis žiauninis aparatas modifikavosi ir virto ne tik kvepavimo, bet ir košimo aparatu. Sausumos stuburiniu gyvunu kvepavimo sistema tobulesne, jie kvepuoja plauciais, o žiauniniai plyšiai liko tik gemalo stadijose.