death penalty

Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstroziju kaznu koja je danas predvidena u odredenim pravnim sistemima. U Bosni i Hercegovini smrtna je kazna ukinuta 1998. godine. Prema podacima Amnesty Internationala u 2002. godini je vise je 3248 osoba osudeno na smrt u 67 zemalja, a od te brojke izvrsenjem smrtne kazne ubijeno je vise od 1526 osoba u 31 zemlji svijeta. U Kini je zabiljezeno 1060, u Iranu 113, a u SAD-u 71 izvrsenje smrtne kazne, sto je 81% svih smaknuca smrtnom kaznom u prosloj godini (ove se brojke odnose iskljucivo na podatke AI-a, dok su stvarne brojke vjerovatno i vece).

Ang parusang kamatayan, pangunahing parusa, o parusang kapital, ay isang pagbitay, o pagsasagawa ng parusang kamatayan, ng isang pamahalaan bilang parusa para sa isang krimen kadalasang tinatawag na isang opensang kapital o isang krimeng kapital. Sa kasaysayan, ginagamit ang pagbitay sa mga kriminal at mga kalaban sa politika ng halos lahat ng mga lipunan sa pamamagitan ng prosesong hudisyal o sa adhikaing politikal katulad ng pagsupil ng politikal na pagtutol. Sa mga demokratikong mga bansa sa buong mundo, karamihan ang mga Europeo at Latino Amerikanong bansa ang nagtanggal ng parusang kamatayan (maliban sa Estados Unidos, Guatemala at ng Karibe), habang pinapanatili ito ng mga demokrasya sa Asya at Aprika. Sa mga hindi demokratikong mga bansa, karaniwan ang paggamit ng parusang kamatayan.

Mirties bausme yra viena seniausiu pasaulyje taikomu sankciju už labai sunkius nusikaltimus. Šiuolaikinese valstybese mirties bausmes taikymas yra apribotas arba apskritai panaikintas: beveik visoje Europoje, Lotynu Amerikoje, daugumoje Ramiojo vandenyno valstybiu mirties bausme yra panaikinta. Kai kuriose valstybese, nepanaikinusiose mirties bausmes, ji taikoma už sunkiausius nusikaltimus asmeniui – iš anksto suplanuota nužudyma, nužudyma iš savanaudišku paskatu, šnipinejima, valstybes išdavima ir veikima prieš savo valstybe, kai kuriuose musulmoniškuose kraštuose mirties bausme taip pat taikoma už seksualinius nusikaltimus.