latin

Latinski jezik je indoevropski jezik, prvobitno govoren u oblasti oko Rima, zvanoj Latium. Veliku je vaznost zadobio kao formalni jezik Antickog Rima. Svi romanski jezici, medu kojima narocito spanski, francuski, portugalski, italijanski i rumunski, potekli su od latinskog, dok se mnoge rijeci koje se zasnivaju na latinskom mogu naci i u drugim modernim jezicima poput engleskog. Latinski alfabet, koji je izveden iz grckog alfabeta, jos uvijek je najsire korisceni alfabet u svijetu. Smatra se da je 80 odsto naucnih engleskih izraza izvedeno iz latinskog (u velikoj mjeri putem francuskog). Pored toga, u Zapadnom svijetu je latinski jezik sluzio preko hiljadu godina kao lingua franca, tj. uceni jezik nauke i politike, da bi ga napokon u 18. vijeku zamijenio francuski, a krajem 19. vijeka engleski. Crkveni latinski je i dalje jezik rimokatolicke crkve, pa prema tome i zvanicni jezik Vatikana.

Ang Latin ay isang wikang Indo-Europeo na unang sinalita sa rehiyong pumapalibot sa Lungsod ng Roma na tinatawag na Latium. Nagkamit ito ng dakilang kahalagahan bilang opisyal na wika ng Imperyong Romano. Ang lahat ng mga wikang Romans, tulad ng Kastila, Pranses, Portuges, Italyano, at Romaniano, ay umapo mula sa Latin, at mahahanap ang maraming mga salitang batay sa Latin sa iba pang mga makabagong wika tulad ng Inggles (madalas sa pamamagitan ng French) at pati na rin ang mga katutubong wika ng Pilipinas (madalas sa pamamagitan ng Kastila). Ang alpabetong Latin, hango sa sinaunang alpabetong Italiko na sa huli rin ay hango sa alpabetong Griyego, ang nananatiling pinakaginagamit na alpabeto sa daigdig. Bukod dito ang Latin ang lingua franca, ang wika ng agham at politika, ng Kanluraning daigdig ng higit 1000 taon, pinalitan pagkatapos ng French noong ika-18 dantaon at ng Inggles noong ika-19 dantaon. Nananatili ang Lating Pansimbahan (Latina Ecclesiastica) bilang pormal na wika ng Simbahang Katoliko at, hanggang sa ngayon, ang opisyal na wika ng Batikano. Ginamit ng Simbahan ang Latin bilang pangunahing banal na wika hanggang noong Ikalawang Kapulungang Batikano noong dekada 1960. Ginagamit pa rin (hango sa mga ugat na Griyego) ang Latin upang ipagkaloob ang mga pangalang ginagamit sa siyentipikong pagsasauri ng mga bagay na may buhay. Ang makabagong pag-aaral ng Latin, kasama ng Griyego, ay kilala bilang mga Klasik.

Gjuha latine ose latinishtja është një gjuhë e lashtë indo-evropiane e cila fillimisht është folur në rajonin romak të quajtur Latium. Kjo gjuhë fitoi rëndësi të madhe si gjuha zyrtare e Perandorisë Romake. Gjithë gjuhët romake e kanë origjinën tek latinishtja dhe fjalë me prejardhje nga kjo gjuhë gjenden edhe sot në gjuhët moderne si anglishtja, italishtja, frëngjishtja, spanjishtja, rumanishtja, etj. Mendohet se 80% e fjalëve zyrtare të gjuhës angleze rrjedhin nga gjuha latine. Për më tepër që në botën perëndimore latinishtja vazhdon të jetë gjuha ndërkombëtare në shkencë dhe politikë që prej 1000 vjetësh. Gjuha latine mbetet gjuha zyrtare e Kishës Katolike, çka e bën atë gjuhën zyrtare të Vatikanit.

Latino (mot. g. latina, dgs. latinos, latinas) – demonimas, kuriuo vadinamas žmogus, gyvenantis ar kiles iš Lotynu Amerikos, ispanakalbis JAV gyventojas. Pavadinimas kilo iš sutrumpintos žodžio latinoamericano (lotynoamerikietis) formos. Šis terminas taikomas ivairiai: JAV oficialiai latino vadinami visi iš Lotynu Amerikos kile ispaniškos kulturos asmenys, nepriklausomai nuo ju rases. Tuo tarpu šnekamojoje kalboje šis terminas daugiausia taikomas Lotynu Amerikos kilmes metisams, netgi itraukiant ispanakalbius indenus, bet neitraukiant ispanakalbiu baltuju ir juodaodžiu gyventoju.

Lotynų kalba (, tariama [laˈtiːna]) – indoeuropiečių šeimos kalba, priklausanti italikų kalbų grupei. Kilusi iš istorinio Lacijaus regiono, kurio šiaurėje yra Roma. Lotynų kalba buvo visos Romos imperijos oficialioji kalba.