socialist

Socijalizam je drustveno-ekonomsko uredenje koja nastupa nakon revolucionarnog obaranja kapitalizma (eksproprijacije) i koje cini prijelazno razdoblje iz klasnog drustva u besklasno. Prema socijalistickom ucenju pojedinci ne zive ili rade u izolaciji nego zive u zajednickoj saradnji. Osim toga, sve sto ljudi proizvode je na neki nacin drustveni proizvod i svi koji su doprinosili u proizvodnji materijalnih dobara imaju pravo udjela u njima. Drustvo u cjelini treba da posjeduje ili barem ima kontrolu nad imovinom za dobrobit svih njenih clanova. U socijalistickom nacinu proizvodnje ne postoji nikakva posebna klasa ljudi koja u svojim rukama monopolizira sredstva za proizvodnju. Isto tako ne postoji ni jedna klasa koja bi zahvaljujuci tom monopolu, mogla stalno prisvajati dio proizvoda sto ga stvara druga klasa. Sva osnovna proizvodnja sredstava nalaze se u opcedrustvenom vlasnistvu. Visak proizvoda, stvoren pomocu tih opcedrustvenih sredstava za proizvodnju, takoder je opcedrustveno vlasnistvo. Ovo uvjerenje stavlja socijalizam u sukob sa kapitalizmom koji se temelji na privatnom vlasnistvu nad sredstvima za proizvodnju i omogucava individualne izbore na slobodnom trzistu kako bi se utvrdilo kako se distribuira roba i usluge. U kritikovanju kapitalizma socijalisti smatraju da takav nacin proizvodnih odnosa nuzno dovodi do nelojalne i eksploatatorske koncentracija bogatstva i moci u rukama onih koji se pojavljuju kao pobjednici u takmicenju u slobodnoj trzisnoj ekonomiji. Ti isti ljudi onda koriste svoje bogatstvo i moc da ojacaju svoju nadmoc u drustvu. Jer takvi ljudi su bogati i mogu birati gdje i kako da zive, a njihov izbor zauzvrat ogranicava mogucnosti siromasnih.

Socializmas yra ideologija arba ideologiju grupe, taip pat susijusiu politiniu teoriju grupe, kuriu pagrindinis demesys skiriamas teisingam gerybiu paskirstymui tarp visuomenes nariu bei visuomeniniam arba valstybiniam gamybos priemoniu valdymui.