Cvrsto stanje tvari predstavlja jedno od tri
agregatna stanja tvari, kada je tvar u cvrstom
agregatnom stanju, a prepoznatljivo je po svojstvima opiranja promjenama oblika i
volumena. Najvisi oblik organizacije supstance je zastupljen u cvrstom agregatnom stanju. Mnoge supstance u prirodi se nalaze upravo u ovakvom obliku organizacije. Uredenost strukturnih jedinica (
atomi,
molekule,
ioni) u cvrstoj supstanci je znatno veca nego u
tecnostima. Promjena polozaja strukturnih jedinica nije moguca i one miruju, ako se zanemare oscilacije ovih strukturnih jedinica oko ravnoteznog polozaja. Zbog toga cvrste supstance imaju svoj vlastiti volumen i vlastiti oblik. Ukoliko su strukturne jedinice u cvrstoj supstanci pravilno rasporedene u bilo kojem dijelu ili pravcu u supstanci, onda su te supstance
kristali.Ukoliko je razmjestaj strukturnih jedinica promjenjiv i razlicit u razlicitim dijelovima supstance, onda su to
amorfne supstance. Amorfno stanje je slicno tecnom agregatnom stanju i izgleda kao nagla zaledenost strukturnih jedinica u tecnom stanju i sva neuredenost, karakteristicna za tecnosti, ostala je fiksirana. Zbog toga se amorfno stanje moze i zove pothladena tecnost. Podizanjem
temperature, neuredenost se postepeno povecava, priblizava tecnom stanju i to se manifestira kao omeksavanje. Zbog toga amorfne supstance nemaju fiksnu
temperaturu topljenja, nego temperaturni interval omeksavanja.
Staklo je najuobicajeni oblik amorfnog stanja. Grana fizike koja se bavi proucavanjem cvrstih supstanci je fizika cvrstog stanja. Cvrste supstance se proucavaju i u sklopu
nauke o materijalima.