trade

Pod trgovinom se podrazumijeva komercijalna ponuda robe u zamjenu za platezno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena). Prava trgovina postoji samo u slucaju, kad u njoj posreduje treca osoba (trgovac), koja zivi od tog posredovanja izmedu proizvodaca i kupca. Trgovina se ogranicava samo na nabavu, transport i prodaju dobara, kapitala ili znanja bez da ih se u bitnom mijenja ili doraduje. Pretpostavka za pocetak trgovine (ne razmjena poklona, i ne direktna razmjena izmedu prodavaca i kupca) je jos u predhistorijsko vrijeme bila infrastruktura koja ju je omogucila. Pravno gledano, danas se izmedu trgovinskim partnerima sklapaju ugovori. Izmedu partnera koji ucestvuju u trgovini postoji trgovinski odnos. Trgovina je slozena privredna djelatnost koja se bavi prodajom i kupovinom roba na trzistu. Ona predstavlja vezu izmedu potrosaca i proizvodaca. Smatra se izuzetno slozenom usluznom djelatnoscu. Trgovina je usko povezana sa saobracajem, ali sa drugim privrednim granama. Razmjena sirovina je veoma stara djelatnost. U pocetku je to bilo veoma sitno i vrsile su se i razmjene za prezivljavanje. Bio je to period naturalne razmjene koja se odvijala bez novca, kada se roba davala za robu. Njene osnovne karakteristike su prisutsvo novca i trgovca, koji kao djelatnik ucestvuje u razmjeni dobara izmedu proizvodaca i potrosaca. Vrijednost robe i usluga odreduje se novcem. Pored novca postoje i druga sredstva placanja kao: cekovi, kreditne kartice i vrijednosni papiri. Razmjenu je u moderna doba moguce obaviti telefonom, a sve vise u upotrebi trgovanja je internet. Internetom se danas obavljaju trgovine dionicama i kapitalom, avionskim kartama, turisticki aranzmani i dr. Tehnicki i tehnoloski pronalasci, koji omogucavaju odrzavanje i prijevoz lako kvarljive i osjetljive robe, te svakoko brz porast stanovnistva i poboljsanje njihovog kvaliteta zivota i zivotnog standarda, svemu tome su doprinjeli tehnicki i tehnoloski pronalasci. Trgovina moze biti lokalna, regionalna i nacionalna. S obzirom na podrucje u kojem se obavlja trgovina se dijeli na: unutrasnju i vanjsku ili domacu i medunarodnu. Unutrasnja trgovina se odvija unutra granica jedne drzave, a vanjska medunarodna je trgovina izmedu drzava. Za medunarodnu trgovinu vazno je spomenuti bilans. Svaka drzava nastoji sto manje uvoziti proizvoda, a vise ih izvoziti, naravno to je u zavisnosti od kvaliteta proizvoda. Negativni bilans ili deficit je kada je uvoz veci od izvoza jedne zemlje, a pozitivni bilans ili suficit je kada je izvoz veci od uvoza. Pozitivni bilans osigurava sredstva koja omogucavaju dalji razvoj trgovine. Uz trgovinu ne smijemo zaboraviti i bankarstvo. Koncentracija kapitala u bankama, a koncentracija banaka u odredene regije, stvara posebne oblike privrede. Bankarstvo je izuzetno vazna grana privredne djelatnosti i regionalno se bazira i razvija samo u izuzetno sigurnim i tradicionalnim drustvima.

Ang kalakalan ay isang kusang palitan ng mga produkto, serbisyo, o pareho. Tinatawag din ng kalakalan ang komersyo. Ang mekanismo na pinapahintulutan ang kalakalan ay tinatawag na pamilihan. Ang pinagmulan ng kalakalan ay baligya, ang tuwirang palitan ng mga produkto at mga serbisyo. Ang mga makabagong mangangalakal ay nakikipagkasundo nang pangkalahatan sa halip, sa pamamagitan ng midyum ng palitan, tulad ng salapi. Ang bunga nito ay ang paghihiwalay ng pamimili sa pagtitinda, o pag-iipon. Ang pag-imbento ng salapi (at sumunod ang salaping pautang, salaping papel at di-pisikal na salapi) ay nagpapagaan sa takbo ng kalakalan. Ang kalakalan na may pagitan ng dalawang mangangalakal ay tinatawag na kalakalang bilateral, samantala ang kalakalan na may higit sa dalawang mangangalakal ay tinatawag na kalakalang multilateral.

Komerciale nënkupton të gjitha çështjet që rrjedhin nga raportet e natyrës komerciale qoftë ato të kontraktuara apo të pa kontraktuara. Raportet e natyrës komerciale përfshijnë por nuk kufizohen me transaksionet si vijon

a) ndonjë transaksion tregtar për furnizim ose shkëmbim mallrash dhe shërbimesh;

b) marrëveshjet e shpërndarjes;

c) përfaqësimi komercial ose i agjencisë;

d) faktoring;

e) dhënie-marrje me qira;

f) punët e ndërtimit;

g) këshillimin;

h) inxhinierinë;

i) licencimin;

j) investimin;

k) financimin;

l) veprimet bankare;

m) sigurimin;

n) marrëveshjen e shfrytëzimit ose të koncesionit;

o) sipërmarrjen e përbashkët dhe format e tjera të bashkëpunimit industrial ose të biznesit;

p) transportin ajror, detar, hekurudhor dhe rrugor të mallrave dhe të udhëtarëve.

Prekyba – bendraja prasme, savanoriški prekiu ir/ar paslaugu mainai tarp keliu ar daugiau objektu (prekybininku). Prekybos procesu visuma vadinama rinka. Bet kuriame versle yra prekybos elementu.